Jezik - Wikipedia Idi na sadržaj Glavni meni Glavni meni premjesti na bočnu traku sakrij Navigacija Početna strana Istaknuti članci Portali Kategorije Nedavne izmjene Nasumična stranica Interakcija Pomoć Igralište Vrata zajednice Čaršija Novosti Pretraga Traži Izgled Donacije Napravi korisnički račun Prijavi me Lični alati Donacije Napravi korisnički račun Prijavi me Sadržaj premjesti na bočnu traku sakrij Početak 1 Uvod 2 Podjela jezika Uključi/isključi podsekciju Podjela jezika 2.1 Podjela po srodnosti 2.2 Tipološke podjele 2.3 Arealne podjele 3 Literatura 4 Vanjski linkovi Uključi/isključi sadržaj Jezik 276 jezika Аԥсшәа Acèh Afrikaans Alemannisch Алтай тил አማርኛ Pangcah Aragonés Ænglisc अंगिका العربية ܐܪܡܝܐ الدارجة مصرى অসমীয়া Asturianu Авар अवधी Aymar aru Azərbaycanca تۆرکجه Башҡортса Basa Bali Boarisch Žemaitėška Batak Toba Bikol Central Беларуская (тарашкевіца) Беларуская Betawi Български भोजपुरी Bislama Banjar ပအိုဝ်ႏဘာႏသာႏ Bamanankan বাংলা བོད་ཡིག Brezhoneg Batak Mandailing Буряад Català Chavacano de Zamboanga 閩東語 / Mìng-dĕ̤ng-ngṳ̄ Нохчийн Cebuano Chamoru ᏣᎳᎩ کوردی Corsu Qırımtatarca Čeština Kaszëbsczi Словѣньскъ / ⰔⰎⰑⰂⰡⰐⰠⰔⰍⰟ Чӑвашла Cymraeg Dansk Dagbanli Deutsch Zazaki डोटेली ދިވެހިބަސް ཇོང་ཁ Ελληνικά Emiliàn e rumagnòl English Esperanto Español Eesti Euskara Estremeñu فارسی Mfantse Fulfulde Suomi Võro Na Vosa Vakaviti Føroyskt Français Arpetan Nordfriisk Furlan Frysk Gaeilge 贛語 Kriyòl gwiyannen Gàidhlig Galego گیلکی Avañe'ẽ गोंयची कोंकणी / Gõychi Konknni Bahasa Hulontalo 𐌲𐌿𐍄𐌹𐍃𐌺 ગુજરાતી Gaelg Hausa 客家語 / Hak-kâ-ngî עברית हिन्दी Fiji Hindi Hrvatski Kreyòl ayisyen Magyar Հայերեն Արեւմտահայերէն Interlingua Jaku Iban Bahasa Indonesia Interlingue Igbo Iñupiatun Ilokano ГӀалгӀай Ido Íslenska Medžuslovjansky Italiano 日本語 Patois La .lojban. Jawa ქართული Qaraqalpaqsha Taqbaylit Tyap Kongo Kumoring Gĩkũyũ Қазақша ភាសាខ្មែរ ಕನ್ನಡ Yerwa Kanuri 한국어 Перем коми Къарачай-малкъар کٲشُر Ripoarisch Kurdî Коми Kernowek Кыргызча Latina Ladino Lëtzebuergesch Лакку Лезги Lingua Franca Nova Limburgs Ligure Ladin Lombard Lingála ລາວ Lietuvių Latgaļu Latviešu Madhurâ मैथिली Basa Banyumasan Мокшень Malagasy Олык марий Minangkabau Македонски മലയാളം Монгол ꯃꯤꯇꯩ ꯂꯣꯟ मराठी Bahasa Melayu Malti မြန်မာဘာသာ مازِرونی Napulitano Nedersaksies Plattdüütsch नेपाली नेपाल भाषा Li Niha Nederlands Norsk nynorsk Norsk bokmål Novial ߒߞߏ Nouormand Occitan ଓଡ଼ିଆ Ирон ਪੰਜਾਬੀ Kapampangan Papiamentu Picard Deitsch पालि Polski Piemontèis پنجابی پښتو Português Pinayuanan Runa Simi Rumantsch Romani čhib Română Armãneashti Русский Русиньскый संस्कृतम् Саха тыла ᱥᱟᱱᱛᱟᱲᱤ Sardu Sicilianu Scots سنڌي Davvisámegiella Sängö Srpskohrvatski / српскохрватски Taclḥit සිංහල Simple English Slovenčina سرائیکی Slovenščina Gagana Samoa Anarâškielâ ChiShona Soomaaliga Shqip Српски / srpski Sranantongo Sesotho Seeltersk Sunda Svenska Kiswahili Ślůnski Sakizaya தமிழ் ತುಳು తెలుగు Тоҷикӣ ไทย Türkmençe Tagalog Tolışi Toki pona Tok Pisin Türkçe Seediq Xitsonga Татарча / tatarça Twi ئۇيغۇرچە / Uyghurche Українська اردو Oʻzbekcha / ўзбекча Tshivenda Vèneto Vepsän kel’ Tiếng Việt Volapük Walon Winaray Wolof 吴语 IsiXhosa მარგალური ייִדיש Yorùbá Vahcuengh Zeêuws ⵜⴰⵎⴰⵣⵉⵖⵜ ⵜⴰⵏⴰⵡⴰⵢⵜ 文言 閩南語 / Bân-lâm-gí 粵語 中文 IsiZulu Uredi veze Stranica Razgovor bosanski Čitaj Uredi Uredi izvor Historija Alati Alati premjesti na bočnu traku sakrij Radnje Čitaj Uredi Uredi izvor Historija Općenito Šta vodi ovamo Srodne izmjene Postavi datoteku Trajni link Informacije o stranici Citiraj ovu stranicu Skraćeni link Prebaci na stari raščlanjivač Štampanje / izvoz Napravi knjigu Preuzmi kao PDF Za štampanje Na drugim projektima Wikimedia Commons Wikicitat Stavka na Wikipodacima Izgled premjesti na bočnu traku sakrij S Wikipedije, slobodne enciklopedije Za druga značenja, pogledajte Jezik (višeznačnica). Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. Ovaj članak nije preveden ili je djelimično preveden. Ako smatrate da ste ga sposobni prevesti, kliknite na "Uredi" i prevedite ga vodeći računa o enciklopedijskom stilu pisanja i pravopisu bosanskog jezika. Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija. Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o jezičkim i stilskim standardima Wikipedije. Ako niste sigurni kako bi članak trebao izgledati, pogledajte neke od dobrih članaka. Jezik je sistem gestikulacije, gramatike, znakova, glasova, simbola, ili riječi, koji se koristi za prikaz i razmjenu koncepata (tj., za komunikaciju), ideja, značenja i misli. Proučavanje jezika kao koda se zove lingvistika, koju je kao akademsku disciplinu u tom obliku uveo Ferdinand de Saussure. Uvod [uredi | uredi izvor] Na svijetu se govori od 5.000 do 7.000 jezika. Nema usaglašenog mišljenja stručnjaka o tačnom broju jezika, jer danas još nema egzaktne definicije što razlikuje dva jezika, naime ponekad su dijalekti jednog jezika sličniji nekom drugom jeziku (neki njemački dijalekti i holandski), nego dijalektima svog nativnog jezika. Postoje brojni prirodni jezici, kao što je bosanski jezik, ali i umjetni, kao što su esperanto ili slovio. Nauka koja se bavi proučavanjem jezika zove se jezikoslovlje. Nauka koja se bavi proučavanjem jezičkih pojava, kako gramatičkih tako i književnih, zove se filologija. Podjela jezika [uredi | uredi izvor] Jezici se dijele po više kriterija, koji se mogu grupirati u tri skupine: po srodnosti jezika (genetski kriterij) po gramatičkim svojstvima (tipološke podjele) po zajedničkim karateristikama koje dijele jezici koji su zemljopisno blizu (arealne podjele). Podjela jezika nije do kraja istraženo područje, i ne postoji općenito slaganje među naučnicima oko mnogih pitanja. Podjela po srodnosti [uredi | uredi izvor] Genetska podjela odnosi se na to da se međusobno srodni jezici grupiraju zajedno. Npr. bosanski, slovenski i češki grupiraju se u slavenske jezike. Slavenski jezici dalje se grupiraju u indoevropske jezike. Postoje mnoge druge jezičke porodice. Ova je podjela hijerarhijska, i podsjeća na taksonomiju u biologiji. Neki jezici čine porodicu za sebe, tj. ne mogu se povezati ni s jednim drugim poznatim jezikom, npr. baskijski jezik; takvi se nazivaju izoliranim jezicima. Jezici se mogu podijeliti i na živuće i izumrle. Tipološke podjele [uredi | uredi izvor] Jedna tradicionalna podjela jest po složenosti i promjenjivosti riječi: izolativni jezici (npr. kineski jezik) u kojima su riječi nepromjenjive i sastoje se od jednog morfema; aglutinativni jezici (npr. turski jezik) u kojima su riječi tvore donekle pravilnim sljepljivanjem riječi i čestica; flektivni jezici (npr. hrvatski jezik), gdje se riječi kompleksno mijenjaju u različitim gramatičkim oblicima. Jezici se mogu podijeliti i na jezike u kojima je upotreba ličnih zamjenica obavezna (npr. engleski jezik) i one u kojima se obično izostavljaju (npr. bosanski). Sljedeća je podjela moguća po odnosu prema ulogama u rečenici: neki jezici jednako gramatički označavaju (mjestom u rečenici, padežom i sl.) subjekt prelaznog i neprelaznog glagola, a drugačije objekt prelaznog glagola (takvi se nazivaju nominativno-akuzativni, npr. bosanski) drugi jezici jednako označavaju objekt prelaznog glagola i subjekt neprelaznog, dok posebno stoji subjekt prelaznog glagola (ergativni jezici, npr. baskijski jezik) postoje i jezici koji kombiniraju ova dva pristupa, za različite glagole (aktivno-stativni jezici) ili za različita vremena (tipično, prošlo vrijeme ima ergativne osobine; tzv. podijeljena ergativnost) Jezici se mogu dijeliti i po redoslijedu riječi u rečenici. Tako u hrvatskom imamo uobičajen redoslijed subjekt-glagol-objekt (skraćeno SVO, eng. verb "glagol"), dok je npr. u latinskom uobičajen redoslijed subjekt-objekt-glagol (SOV). Usporedbu jezika bitno otežava što u svim jezicima ne postoje iste kategorije: nemaju svi jezici iste glasove, neki jezici imaju padeže, a neki ne; svi jezici nemaju iste vrste riječi (npr. ponegdje nema pridjeva kao posebne vrste, mnogi jezici nemaju članove). Te se pojave također uzimaju kao kriterij podjele, od kojih je možda najvažnija podjela u vezi s imenskim klasama: neki jezici dijele imenice na 2, 3, pa i mnogo više skupina, nazvanih klasama ili rodovima gdje se imenice u različitim klasama različito ponašaju (npr. hrvatski i njemački) drugi jezici jednako tretiraju sve imenice (npr. mađarski i turski jezik) Treba spomenuti da se jezici po novijim teorijama dijele i na one koji označavaju glavu i one koji označavaju zavisni dio. Naime ako želimo imenici kuća dodati oznaku da pripada čovjeku, to se u brojnim jezicima može napraviti tako da se riječi stave jedna pored druge i jedna se promijeni. Po tome koja se mijenja, možemo podijeliti jezike na spomenute dvije skupine: u bosanskom se mijenja ("označava") čovjek ("zavisni dio"): čovjek + kuća = čovjekova kuća u mađarskom se mijenja ("označava") kuća ("glava"): ember "čovjek" + ház "kuća" = az ember háza Arealne podjele [uredi | uredi izvor] Mnogi jezici koji su se razvijali u bliskom kontaktu (npr. jezici Balkana, jezici Zapadne Evrope) dijele neka zajednička svojstva, pa se jezici mogu i grupisati na taj način, u tzv. jezičke saveze. Npr. karakteristično je za jezike Balkana da se buduće vrijeme tvori korištenjem pomoćnog glagola htjeti (standardni bos. ću u npr. gledat ću; međutim, kajkavsko narječje ne spada u balkanski jezički savez, jer u tvorbi futura koristi pomoćni glagol biti). Literatura [uredi | uredi izvor] Agha, Agha (2006). Language and Social Relations. Cambridge University Press.CS1 održavanje: ref=harv (link) Aikhenvald, Alexandra (2001). "Introduction". u Alexandra Y. Aikhenvald; R. M. W. Dixon (ured.). Areal diffusion and genetic inheritance: problems in comparative linguistics. Oxford: Oxford University Press. str. 1–26.CS1 održavanje: ref=harv (link) Aitchison, Jean (2001). Language Change: Progress or Decay? (3rd (1st edition 1981) izd.). Cambridge, New York, Melbourne: Cambridge University Press.CS1 održavanje: ref=harv (link) Allerton, D. J. (1989). "Language as Form and Pattern: Grammar and its Categories". u Collinge, N.E. (ured.). An Encyclopedia of Language. London:NewYork: Routledge.CS1 održavanje: ref=harv (link) Anderson, Stephen (2012). Languages: A Very Short Introduction. Oxford: Oxford University Press. ISBN 978-0-19-959059-9.CS1 održavanje: ref=harv (link) Aronoff, Mark; Fudeman, Kirsten (2011). What is Morphology. John Wiley & Sons.CS1 održavanje: ref=harv (link) Austin, Peter K.; Sall…