Qortora · Search · Indexed page

bs.wikipedia.orgFetched 2026-08-13T19:36:20Z

Iran - Wikipedia

Iran - Wikipedia Idi na sadržaj Glavni meni Glavni meni premjesti na bočnu traku sakrij Navigacija Početna strana Istaknuti članci Portali Kategorije Nedavne izmjene Nasumična stranica Interakcija Pomoć Igralište Vrata zajednice Čaršija Novosti Pretraga Traži Izgled Don…

Open original source · Full cached text

Iran - Wikipedia Idi na sadržaj Glavni meni Glavni meni premjesti na bočnu traku sakrij Navigacija Početna strana Istaknuti članci Portali Kategorije Nedavne izmjene Nasumična stranica Interakcija Pomoć Igralište Vrata zajednice Čaršija Novosti Pretraga Traži Izgled Donacije Napravi korisnički račun Prijavi me Lični alati Donacije Napravi korisnički račun Prijavi me Sadržaj premjesti na bočnu traku sakrij Početak 1 Historija Uključi/isključi podsekciju Historija 1.1 Prahistorija 2 Geografija Uključi/isključi podsekciju Geografija 2.1 Klima 2.2 Vode 2.3 Flora i fauna 3 Politika Uključi/isključi podsekciju Politika 3.1 Pravosudni sistem 3.2 Ustav 3.3 Administrativna podjela 4 Privreda Uključi/isključi podsekciju Privreda 4.1 Obrazovanje i nauka 5 Oružane snage 6 Stanovništvo Uključi/isključi podsekciju Stanovništvo 6.1 Jezik 6.2 Religija 7 Kultura Uključi/isključi podsekciju Kultura 7.1 Književnost 7.2 Arhitektura 7.3 Muzika 7.4 Gastronomija 7.5 Kinematografija 8 Također pogledajte 9 Reference 10 Vanjski linkovi Uključi/isključi sadržaj Iran 294 jezika Аԥсшәа Acèh Адыгабзэ Afrikaans Alemannisch አማርኛ Pangcah Aragonés Ænglisc अंगिका العربية ܐܪܡܝܐ الدارجة مصرى অসমীয়া Asturianu Авар Kotava अवधी Azərbaycanca تۆرکجه Башҡортса Basa Bali Boarisch Žemaitėška Bikol Central Беларуская (тарашкевіца) Беларуская Betawi Български भोजपुरी Bislama Banjar বাংলা བོད་ཡིག বিষ্ণুপ্রিয়া মণিপুরী Brezhoneg Batak Mandailing Basa Ugi Буряад Català Chavacano de Zamboanga 閩東語 / Mìng-dĕ̤ng-ngṳ̄ Нохчийн Cebuano ᏣᎳᎩ کوردی Corsu Qırımtatarca Čeština Kaszëbsczi Словѣньскъ / ⰔⰎⰑⰂⰡⰐⰠⰔⰍⰟ Чӑвашла Cymraeg Dansk Dagbanli Deutsch Zazaki Dolnoserbski Kadazandusun डोटेली ދިވެހިބަސް Ελληνικά Emiliàn e rumagnòl English Esperanto Español Eesti Euskara Estremeñu فارسی Fulfulde Suomi Võro Na Vosa Vakaviti Føroyskt Français Arpetan Nordfriisk Frysk Gaeilge Gagauz 贛語 Kriyòl gwiyannen Gàidhlig Galego گیلکی Avañe'ẽ गोंयची कोंकणी / Gõychi Konknni 𐌲𐌿𐍄𐌹𐍃𐌺 ગુજરાતી Gaelg Hausa 客家語 / Hak-kâ-ngî Hawaiʻi עברית हिन्दी Fiji Hindi Hrvatski Hornjoserbsce Kreyòl ayisyen Magyar Հայերեն Արեւմտահայերէն Interlingua Jaku Iban Bahasa Indonesia Interlingue Ilokano ГӀалгӀай Ido Íslenska Medžuslovjansky Italiano 日本語 Patois La .lojban. Jawa ქართული Qaraqalpaqsha Taqbaylit Karai-karai Адыгэбзэ Kabɩyɛ Tyap Kongo Kumoring Gĩkũyũ Қазақша ភាសាខ្មែរ ಕನ್ನಡ Yerwa Kanuri 한국어 Перем коми Къарачай-малкъар کٲشُر Ripoarisch Kurdî Коми Kernowek Кыргызча Latina Ladino Lëtzebuergesch Лакку Лезги Lingua Franca Nova Luganda Limburgs Ligure Ladin Lombard Lingála ລາວ Lietuvių Latviešu Madhurâ मैथिली Basa Banyumasan Мокшень Malagasy Олык марий Māori Minangkabau Македонски മലയാളം Монгол ꯃꯤꯇꯩ ꯂꯣꯟ मराठी Кырык мары Bahasa Melayu Malti Mirandés မြန်မာဘာသာ Эрзянь مازِرونی Napulitano Nedersaksies Plattdüütsch नेपाली नेपाल भाषा Nederlands Norsk nynorsk Norsk bokmål Novial ߒߞߏ Sesotho sa Leboa Diné bizaad Chi-Chewa Occitan Livvinkarjala Oromoo ଓଡ଼ିଆ Ирон ਪੰਜਾਬੀ Pangasinan Kapampangan Papiamentu Picard Deitsch Polski Piemontèis پنجابی پښتو Português Runa Simi Rumantsch Ikirundi Română Armãneashti Tarandíne Русский Русиньскый Ikinyarwanda संस्कृतम् Саха тыла ᱥᱟᱱᱛᱟᱲᱤ Sardu Sicilianu Scots سنڌي Davvisámegiella Sängö Srpskohrvatski / српскохрватски Taclḥit တႆး සිංහල Simple English Slovenčina سرائیکی Slovenščina Gagana Samoa Anarâškielâ ChiShona Soomaaliga Shqip Српски / srpski Sranantongo SiSwati Sesotho Seeltersk Sunda Svenska Kiswahili ꠍꠤꠟꠐꠤ Ślůnski Sakizaya தமிழ் Tayal ತುಳು తెలుగు Tetun Тоҷикӣ ไทย ትግርኛ Türkmençe Tagalog Tolışi Lea faka-Tonga Toki pona Tok Pisin Türkçe Seediq Xitsonga Татарча / tatarça ChiTumbuka Twi Тыва дыл Удмурт ئۇيغۇرچە / Uyghurche Українська اردو Oʻzbekcha / ўзбекча Vèneto Vepsän kel’ Tiếng Việt West-Vlams Volapük Walon Winaray Wolof 吴语 IsiXhosa მარგალური ייִדיש Yorùbá Vahcuengh Zeêuws ⵜⴰⵎⴰⵣⵉⵖⵜ ⵜⴰⵏⴰⵡⴰⵢⵜ 文言 閩南語 / Bân-lâm-gí 粵語 中文 IsiZulu Uredi veze Stranica Razgovor bosanski Čitaj Uredi Uredi izvor Historija Alati Alati premjesti na bočnu traku sakrij Radnje Čitaj Uredi Uredi izvor Historija Općenito Šta vodi ovamo Srodne izmjene Postavi datoteku Trajni link Informacije o stranici Citiraj ovu stranicu Skraćeni link Prebaci na stari raščlanjivač Štampanje / izvoz Napravi knjigu Preuzmi kao PDF Za štampanje Na drugim projektima Abstract Wikipedia Wikimedia Commons Wikivijesti Stavka na Wikipodacima Izgled premjesti na bočnu traku sakrij S Wikipedije, slobodne enciklopedije Ovaj članak koristi jednostavne linkove za reference. Zamijenite ih punim citatima da biste spriječili stvaranje mrtvih linkova. Možete koristiti odgovarajuće šablone za citiranje ili alatku reFill. Jomhūrī-ye Eslāmī-ye Īrān"},"zvanično_ime":{"wt":"Islamska Republika Iran"},"ime_genitiv":{"wt":"Irana"},"zastava":{"wt":"Flag of Iran.svg"},"grb":{"wt":"Coat of arms of Iran.svg"},"mapa":{"wt":"Iran in its region.svg"},"službeni_jezik":{"wt":"[[perzijski jezik|perzijski]]"},"glavni_grad":{"wt":"[[Teheran]]"},"vrsta_prve_vlasti":{"wt":"[[Vrhovni vođa Irana|Vrhovni vođa]]"},"vladar_prva_vlast":{"wt":"[[Modžtaba Hamenei]]"},"vrsta_druge_vlasti":{"wt":"[[Predsjednik Irana|Predsjednik]]"},"vladar_druga_vlast":{"wt":"[[Masoud Pezeshkian]]"},"po_površini_na_svijetu":{"wt":"18."},"površina":{"wt":"1.648.195"},"procenat_vode":{"wt":"0,7"},"po_broju_stanovnika_na_svijetu":{"wt":"17."},"stanovnika":{"wt":"77.176.930 (procjena)<ref>{{Cite web |url=http://www.farsnews.ir/newstext.php?nn=13911203000204 |title=Arhivirana kopija |access-date=13. 3. 2014 |archive-date=30. 3. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140330184034/http://www.farsnews.ir/newstext.php?nn=13911203000204 |url-status=dead }}</ref>"},"gustoća":{"wt":"42"},"događaj1":{"wt":"[[Iranska revolucija]]"},"događaj_datum1":{"wt":"11. februar 1979."},"valuta":{"wt":"[[iranski rial]]"},"vremenska_zona":{"wt":"[[UTC]] +3:30"},"himna":{"wt":"\"[[Soroud-e Melli-e Jomhouri-e Eslami-e Iran]]\""},"internetski_nastavak":{"wt":"[[.ir]]"},"pozivni_broj":{"wt":"+98"},"komentar":{"wt":""}},"i":0}}]}'> Islamska Republika Iranجمهوری اسلامی ايران Jomhūrī-ye Eslāmī-ye Īrān Zastava Grb Himna: "Soroud-e Melli-e Jomhouri-e Eslami-e Iran" Položaj Irana na karti Položaj Irana Glavni grad Teheran Službeni jezik perzijski Državno uređenje   • Vrhovni vođa Modžtaba Hamenei • Predsjednik Masoud Pezeshkian Zakonodavstvo Nastanak  -  Iranska revolucija 11. februar 1979.  Površina • Ukupno 1.648.195 km2 (18.) • Vode (%) 0,7 Stanovništvo • Ukupno 77.176.930 (procjena)[1] (17.) • Gustoća 42/km2  Valuta iranski rial Vremenska zona UTC +3:30 Pozivni broj +98 Internetska domena .ir Iran (perzijski: ايران, trans. Īrān), službeno Islamska Republika Iran, također poznat i kao Perzija,[2] suverena je država u Jugozapadnoj Aziji.[3][4][5] Na zapadu graniči s Irakom (Kurdistan) i Turskom, na sjeveru s Armenijom, Azerbejdžanom i Turkmenistanom i na istoku s Afganistanom i Pakistanom. Osim toga, na sjeveru izlazi na Kaspijsko jezero, a na jugu na Perzijski i Omanski zaliv, dijelove Indijskog okeana. S površinom od 1.648.195 km2, Iran je druga najveća država Bliskog istoka i 18. država po površini na svijetu, dok je sa nešto više od 77 miliona stanovnika 17. najmnogoljudnija država svijeta.[6][7] Položaj Irana je od izuzetne geostrateške važnosti zbog centralnog položaja unutar Evroazije i zapadne Azije kao i zbog Hormuškog tjesnaca koji se nalazi na jugu države. Iran je dom nekih od najstarijih civilizacija na svijetu[8][9] kao što su Proto-Elamitsko i Elamitsko kraljevstvo nastala u periodu između 3200. i 2800. p. n. e. Prvi koji su ujedinili područja koja se nalaze na prostoru današnjeg Irana bili su iranski Medijci u 7. vijeku p.n.e, a teritorijalni vrhunac dostignut je u 6. vijeku p. n. e. kada je Kir Veliki osnovao Ahemenidsko Carstvo, koje je postalo jedno od najvećih carstava u historiji i prvu svjetsku velesilu. Carstvo je pripalo Aleksandru Velikom u 4. vijeku p.n.e i bilo je podijeljeno na nekoliko helenističkih država. Iranska pobuna uspostavila je Partsko carstvo u 3. vijeku p.n.e, koje je u trećem vijeku naslijedilo Sasanidsko Carstvo, velika svjetska sila a koje će potrajati sljedećih 4 stoljeća. Pojavom islama na Arabijskom polustrvu, muslimani su osvojili carstvo u 7. vijeku, što je dovelo do islamizacije Irana, a ono je kasnije postalo glavno središte islamske kulture i učenja, sa svojom prepoznatljivom umjetnošću, književnošću, filozofijom i arhitekturom koja se širila muslimanskim svijetom i šire tokom zlatnog doba islama. Tokom sljedeća dva stoljećaformirano je niz domaćih muslimanskih dinastija prije nego što su Seldžuci i Mongoli osvojili regiju. U 15. vijeku, domaći Safavidi ponovno su uspostavili jedinstvenu iransku državu i nacionalni identitet, prelaskom iranskog stanovništva na šiitski islam predstavljajući prekretnicu u iranskoj i muslimanskoj historiji. U Iranu prevladava planinski reljef, posebno u zapadnom dijelu u kojem živi većina stanovništva (planinski lanci Zagros i Elbrus s najvišom tačkom Irana, 5607 m visokim Damavandom). Uz Perzijski zaliv reljef je nizinski, a na istoku prevladavaju slabo naseljene ravne pustinje s povremenim slanim jezerima. Islam je državna i najzastupljenija religija. Velika većina muslimana su šiiti. Stanovništvo uglavnom govori iranskim jezicima, među kojima se ističe perzijski kojim govori nešto više od polovine stanovništva. Na sjeverozapadu zemlje živi velika azerbejdžanska zajednica (oko 17 mil., više nego u susjednom Azerbejdžanu). Nakon islamske revolucije 1979. Iran je postao republika, ali uz izabrani parlament i predsjednika, odlučujuću riječ u mnogim pitanjima i pravo veta na većinu odluka imaju vjerske vođe na čelu s vrhovnim vođom (ovu funkciju je do svoje smrti 1989. obavljao Ajatolah Homeini). Iranska ekonomija se temelji na proizvodnji nafte i poljoprivrede. Iran je četvrti po veličini izvoznik nafte i ima 10% poznatih svjetskih rezervi. Industrijska proizvodnja zaostaje po produktivnosti za zemljama usporedivog BDP-a. S obzirom na bogatu historiju, Iran posjeduje bogato kulturno nasljeđe koje se dijelom ogleda u činjenici da na teritoriji Irana postoji 21 mjesto sa UNESCO-ove Svjetske baštine, po čemu je Iran treća država u Aziji i 11. u svijetu.[10] Iran je multikulturalna zemlja koja se sastoji od brojnih etničkih i jezičkih grupa, a najbrojniji su Persijci (61%), Azeri (16%), Kurdi (10%) i Luri (6%).[11] Glavni i najveći grad je Teheran, koji je sa oko 8,7 miliona stanovnika u gradu i oko 15 miliona u metropolitanskom području drugi najmnogoljudniji grad Bliskog istoka (poslije Kaira) i 24. najmnogoljudnije metropolitansko područje na svijetu.[12] Historija [uredi | uredi izvor] Glavni članak: Historija Irana Dodatne informacije: Hronologija iranske histo…