Wikipedia - Wikipedia Idi na sadržaj Glavni meni Glavni meni premjesti na bočnu traku sakrij Navigacija Početna strana Istaknuti članci Portali Kategorije Nedavne izmjene Nasumična stranica Interakcija Pomoć Igralište Vrata zajednice Čaršija Novosti Pretraga Traži Izgled Donacije Napravi korisnički račun Prijavi me Lični alati Donacije Napravi korisnički račun Prijavi me Sadržaj premjesti na bočnu traku sakrij Početak 1 Historija 2 Preci 3 Glavne karakteristike 4 Vandalizam 5 Politike i principi 6 Korisnici 7 Softver i hardver 8 Wikipedijina baza podataka 9 Srodni projekti 10 Nagrade Uključi/isključi podsekciju Nagrade 10.1 2004. 11 Također pogledajte 12 Reference 13 Vanjski linkovi Uključi/isključi sadržaj Wikipedia 320 jezika Аԥсшәа Acèh Адыгабзэ Afrikaans Alemannisch አማርኛ Aragonés Ænglisc Obolo अंगिका العربية ܐܪܡܝܐ الدارجة مصرى অসমীয়া Asturianu Atikamekw Авар अवधी Aymar aru Azərbaycanca تۆرکجه Башҡортса Basa Bali Boarisch Žemaitėška Batak Toba Bikol Central Беларуская (тарашкевіца) Беларуская Betawi Български भोजपुरी Bislama Banjar ပအိုဝ်ႏဘာႏသာႏ Bamanankan বাংলা བོད་ཡིག বিষ্ণুপ্রিয়া মণিপুরী Brezhoneg Basa Ugi Буряад Català Chavacano de Zamboanga 閩東語 / Mìng-dĕ̤ng-ngṳ̄ Нохчийн Cebuano Chamoru ᏣᎳᎩ Tsetsêhestâhese کوردی Corsu Qırımtatarca Čeština Kaszëbsczi Словѣньскъ / ⰔⰎⰑⰂⰡⰐⰠⰔⰍⰟ Чӑвашла Cymraeg Dansk Dagbanli Deutsch Thuɔŋjäŋ Zazaki Dolnoserbski Kadazandusun डोटेली ދިވެހިބަސް ཇོང་ཁ Ελληνικά Emiliàn e rumagnòl English Esperanto Español Eesti Euskara Estremeñu فارسی Mfantse Fulfulde Suomi Võro Na Vosa Vakaviti Føroyskt Français Arpetan Nordfriisk Furlan Frysk Gaeilge Gagauz 贛語 Kriyòl gwiyannen Gàidhlig Galego گیلکی Avañe'ẽ गोंयची कोंकणी / Gõychi Konknni Bahasa Hulontalo 𐌲𐌿𐍄𐌹𐍃𐌺 Ghanaian Pidgin ગુજરાતી Wayuunaiki Gungbe Gaelg Hausa 客家語 / Hak-kâ-ngî Hawaiʻi עברית हिन्दी Hrvatski Hornjoserbsce Kreyòl ayisyen Magyar Հայերեն Արեւմտահայերէն Interlingua Jaku Iban Bahasa Indonesia Interlingue Igbo Igala Iñupiatun Ilokano ГӀалгӀай Ido Íslenska Medžuslovjansky Italiano ᐃᓄᒃᑎᑐᑦ / inuktitut 日本語 Patois La .lojban. Jawa ქართული Qaraqalpaqsha Taqbaylit Адыгэбзэ Kabɩyɛ Tyap Kumoring Gĩkũyũ Қазақша ភាសាខ្មែរ ಕನ್ನಡ Yerwa Kanuri 한국어 Перем коми Къарачай-малкъар کٲشُر Ripoarisch Kurdî Kernowek Кыргызча Latina Ladino Lëtzebuergesch Лакку Лезги Lingua Franca Nova Luganda Limburgs Ligure Ladin Lombard Lingála ລາວ Lietuvių Latgaļu Latviešu Madhurâ मैथिली Basa Banyumasan Мокшень Malagasy Олык марий Māori Minangkabau Македонски മലയാളം Монгол ꯃꯤꯇꯩ ꯂꯣꯟ ဘာသာမန် मराठी Кырык мары Bahasa Melayu Malti Mirandés မြန်မာဘာသာ Эрзянь مازِرونی Nāhuatl Napulitano Nedersaksies Plattdüütsch नेपाली नेपाल भाषा Oshiwambo Nederlands Norsk nynorsk Norsk bokmål Novial ߒߞߏ IsiNdebele seSewula Nouormand Sesotho sa Leboa Nupe Chi-Chewa Occitan Livvinkarjala Oromoo ଓଡ଼ିଆ Ирон ਪੰਜਾਬੀ Pangasinan Kapampangan Papiamentu Picard Naijá Deitsch Pälzisch पालि Polski Piemontèis پنجابی Ποντιακά Nawat پښتو Português Runa Simi ရခိုင် Rumantsch Romani čhib Ikirundi Română Armãneashti Tarandíne Русский Русиньскый संस्कृतम् Саха тыла ᱥᱟᱱᱛᱟᱲᱤ Sardu Sicilianu Scots سنڌي Davvisámegiella Sängö Srpskohrvatski / српскохрватски Taclḥit တႆး සිංහල Simple English Slovenčina Slovenščina Gagana Samoa Anarâškielâ ChiShona Soomaaliga Shqip Српски / srpski Sranantongo SiSwati Sesotho Seeltersk Sunda Svenska Kiswahili ꠍꠤꠟꠐꠤ Ślůnski Sakizaya தமிழ் ತುಳು ᥖᥭᥰ ᥖᥬᥲ ᥑᥨᥒᥰ తెలుగు Tetun Тоҷикӣ ไทย ትግርኛ Türkmençe Tagalog Tolışi Setswana Toki pona Tok Pisin Türkçe Xitsonga Татарча / tatarça ChiTumbuka Twi Reo tahiti Тыва дыл Удмурт ئۇيغۇرچە / Uyghurche Українська اردو Oʻzbekcha / ўзбекча Tshivenda Vèneto Vepsän kel’ Tiếng Việt West-Vlams Volapük Walon Winaray Wolof 吴语 Хальмг IsiXhosa მარგალური ייִדיש Yorùbá Vahcuengh Zeêuws ⵜⴰⵎⴰⵣⵉⵖⵜ ⵜⴰⵏⴰⵡⴰⵢⵜ 文言 閩南語 / Bân-lâm-gí 粵語 中文 IsiZulu Uredi veze Stranica Razgovor bosanski Čitaj Izvorni kôd Historija Alati Alati premjesti na bočnu traku sakrij Radnje Čitaj Izvorni kôd Historija Općenito Šta vodi ovamo Srodne izmjene Postavi datoteku Trajni link Informacije o stranici Citiraj ovu stranicu Skraćeni link Prebaci na stari raščlanjivač Štampanje / izvoz Napravi knjigu Preuzmi kao PDF Za štampanje Na drugim projektima Abstract Wikipedia Wikimedia Commons Meta-Wiki Stavka na Wikipodacima Izgled premjesti na bočnu traku sakrij S Wikipedije, slobodne enciklopedije http://www.theguardian.com/technology/2014/aug/06/wikipedia-lila-tretikov-glasnost-freedom-of-information</ref>"},"broj_korisnika":{"wt":""},"licenca sadržaja":{"wt":""},"programski_jezik":{"wt":"[[PHP]]<ref>{{Cite web |url=http://rogchap.com/2011/09/06/top-40-website-programming-languages/ |title=Arhivirana kopija |access-date=22. 9. 2015 |archive-date=27. 9. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110927184557/http://rogchap.com/2011/09/06/top-40-website-programming-languages/ |url-status=dead }}</ref>"},"vlasnik":{"wt":"[[Wikimedia fondacija]]"},"autor":{"wt":""},"urednik":{"wt":""},"datum_pokretanja":{"wt":"15. januar [[2001]]."},"prihod":{"wt":""},"alexa":{"wt":"{{Nema promjena}} 5 (juni 2019.)<ref>{{Cite web |url=http://www.alexa.com/siteinfo/wikipedia.org |title=Arhivirana kopija |access-date=15. 6. 2009 |archive-date=25. 12. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181225215924/https://www.alexa.com/siteinfo/wikipedia.org |url-status=dead }}</ref>"},"ip":{"wt":""},"trenutni_status":{"wt":"Aktivna"},"fusnote":{"wt":""}},"i":0}}]}'>Wikipedia Međunarodni simbol Wikipedije; sadrži glifove iz nekoliko pisama od kojih je većina varijanta slova W ili zvuka "wi" URL wikipedia.org Slogan "Slobodna enciklopedija koju svako može uređivati" Komercijalan Ne Vrsta sajta Internetska enciklopedija Registracija Neobavezna Dostupni jezik/-ci Dostupna u 287 jezika[1] Napisana u PHP[2] Vlasnik Wikimedia fondacija Početak rada 15. januar 2001. Alexa rejting 5 (juni 2019.)[3] Trenutni status Aktivna Wikipedia je slobodna enciklopedija koju razvijaju dobrovoljci pomoću softvera MediaWiki. Wikipediju vodi i njome upravlja Wikimedia Foundation. Uz standardne enciklopedijske podatke Wikipedia često prikuplja informacije koje bi se obično našle u almanasima i geografskim leksikonima ili informacije koje se tiču aktualnih događaja. Sav originalni materijal priložen Wikipediji je otvoren, definisan GNU-ovom licencom za slobodnu dokumentaciju, što znači da se može slobodno upotrebljavati, izmijeniti, kopirati i distribuirati, uz uvjet da bilo koja kopija modifikacija ili izmjena ne smije stavljati dodatne restrikcije na sadržaj (tj. mora biti izdata pod istom dozvolom). Wikipedijin sadržaj kreiraju njeni korisnici, a administratori imaju veću kontrolu. Bilo koja stranica na Wikipediji se uvijek može izmijeniti, pa tako nijedan članak nikad nije završen. Wikipedia je počela kao projekat na engleskom jeziku 15. januara 2001, a 23. mart 2001. pokrenuta je Wikipedia na francuskom jeziku. Veliki broj korisnika se trudi napraviti Wikipediju višejezičnom. Trenutno postoji više od 3.600.000 članaka na engleskom jeziku, i više od 18 miliona na 269 jezika (april 2011). Popularnost Wikipedije raste velikom brzinom i trenutno je rangirana među 7 najposjećenijih veb-sajtova.[4] Historija Veb-sajt wikipedia.org Spomenik Wikipediji. Słubice, Poljska, 2014. Historija Wikipedije počinje 2. januara 2001, u razgovoru u San Diegu, u Kaliforniji između dva stara prijatelja, Larryja Sangera, glavnog korisnika Nupedije, i Ben Kovitza, računarskog programera. Kovitz je tokom večere objasnio Wiki koncept Sengru koji je odmah shvatio da bi Wiki format odlično pristajao enciklopediji. Sanger je potom nagovorio šefa Nupedije da napravi Wiki od Nupedije, a prva verzija je bila postavljena online 10. januara. Međutim, mnogi korisnici Nupedije nisu htjeli da Nupedia bude Wiki pa tako 15. januara, pravi se "Wikipedia" na svojoj jedinstvenoj stranici, wikipedia.org. Mnogi su brzo saznali o Wikipediji i projekat je rastao izvanrednim tempom. Dana 12. februara 2001. Wikipedia već ima 1.000 članaka, a 7. septembra 2001. ima 10.000 članaka. Od tada, Wikipedia na engleskom jeziku raste sve brže i brže. Uskoro su joj se pridružile međunarodne Wikipedije na jezicima poput kineskog, njemačkog, francuskog, italijanskog, ruskog, itd. Wikipedia na bosanskom jeziku je pokrenuta 12. decembra 2002. godine. Trenutno se na Wikipediji na bosanskom jeziku nalazi 98.624 članaka. Preci Zamisao da se sve znanje svijeta skupi na jednom mjestu datira iz antičkog doba. Može se vidjeti u staroj Biblioteci kod Aleksandrije, ili kod Pergamona. Moderna ideja štampane enciklopedije se prvi put pojavljuje malo prije Denisa Diderota i enciklopedija 18. vijeka. Zamisao da se pri formiranju enciklopedije koristi automatiziranja mašinerija se može pratiti do H. G. Wellsa i njegove knjige World Brain (1937.) i Vannevara Busha i njegove knjige As We May Think (1945.) u kojoj Bush iznosi svoju viziju Memeksa (Memex) baziranog na mikrofilmu. Važan doprinos na ovom putu je i projekat Ksanadu (Xanadu) Teda Nelsona iz 1960. godine kao i ideje koje je u svom govoru 1959. iznio američki fizičar Richard Feynman. Ideja za enciklopediju koja nije samo štampana je do pojave Interneta bila smatrana fantazijom. Međutim, trenutno postoje mnoge online enciklopedije. Wikipedia je trenutno vjerovatno najveća od svih online enciklopedija. Izumitelj i zagovarač slobodnog softvera, Richard Stallman je 1999. izrazio korisnost "Slobodne univerzalne enciklopedije i resursa znanja" i njegova organizacija Free Software Foundation poziva korisnike da posjete i doprinose Wikipediji. Glavne karakteristike Postoje tri glavne karakteristike Wikipedia projekata, koje zajedno uređuju njenu ulogu na Internetu. Ona je, ili pokušava da bude, uglavnom enciklopedija. Ona je Wiki, u tome što je može izmijeniti bilo ko (osim blokiranih korisnika). Ona je slobodna i koristi GNU Slobodnu Dokumentacionu Dozvolu. Wikipedia se temelji na jezicima, a ne na nacijama; ne postoje nacionalne Wikipedije. Iz tog razloga ne postoje austrijska, australijska ni britanska Wikipedia, već samo jezičke verzije na njemačkom i engleskom jeziku itd. Vandalizam Veliki problem Wikipedije je vandalizam, koji donose razni vandali. Oni često prave besmislene i uvrjedljive izmjene na člancima. Npr. u julu i augustu 2004. godine, članak o bosanskom jeziku je bio vandaliziran par puta. Zbog toga što je Wikipedia radikalno slobodna i javan projekat, ona privlači anarhistički element. Leri Sengr, osnivač Wikipedije je priznao medijima. Na sreću, većina nas je spremna da zaustavi vandalizam... i da ga se riješi čim se pojavi. Na sreću najmanje par korisnika (ako ne stotine ili više u nekim slučajevima) generalno dnevno prati izmjene na određenim člancima. Vandalizam na …