Argentina - Wikipedia Idi na sadržaj Glavni meni Glavni meni premjesti na bočnu traku sakrij Navigacija Početna strana Istaknuti članci Portali Kategorije Nedavne izmjene Nasumična stranica Interakcija Pomoć Igralište Vrata zajednice Čaršija Novosti Pretraga Traži Izgled Donacije Napravi korisnički račun Prijavi me Lični alati Donacije Napravi korisnički račun Prijavi me Sadržaj premjesti na bočnu traku sakrij Početak 1 Historija 2 Geografija Uključi/isključi podsekciju Geografija 2.1 Reljef 2.2 Hidrologija 3 Državno uređenje Uključi/isključi podsekciju Državno uređenje 3.1 Savezna vlast 3.2 Pokrajinska vlast 3.3 Administrativna podjela 4 Privreda 5 Stanovništvo 6 Obrazovanje 7 Kultura 8 Također pogledajte 9 Reference 10 Vanjski linkovi Uključi/isključi sadržaj Argentina 297 jezika Аԥсшәа Acèh Адыгабзэ Afrikaans Alemannisch Алтай тил አማርኛ Pangcah Aragonés Ænglisc अंगिका العربية الدارجة مصرى অসমীয়া Asturianu Авар Kotava अवधी Aymar aru Azərbaycanca تۆرکجه Башҡортса Basa Bali Boarisch Žemaitėška Batak Toba Bikol Central Беларуская (тарашкевіца) Беларуская Betawi Български भोजपुरी Bislama ပအိုဝ်ႏဘာႏသာႏ Bamanankan বাংলা བོད་ཡིག বিষ্ণুপ্রিয়া মণিপুরী Brezhoneg Batak Mandailing Basa Ugi Буряад Català 閩東語 / Mìng-dĕ̤ng-ngṳ̄ Нохчийн Cebuano Chamoru ᏣᎳᎩ کوردی Corsu Qırımtatarca Čeština Kaszëbsczi Чӑвашла Cymraeg Dansk Deutsch Zazaki Dolnoserbski डोटेली ދިވެހިބަސް ཇོང་ཁ Eʋegbe Ελληνικά Emiliàn e rumagnòl English Esperanto Español Eesti Euskara Estremeñu فارسی Fulfulde Suomi Võro Na Vosa Vakaviti Føroyskt Français Arpetan Nordfriisk Furlan Frysk Gaeilge Gagauz 贛語 Kriyòl gwiyannen Gàidhlig Galego گیلکی Avañe'ẽ गोंयची कोंकणी / Gõychi Konknni 𐌲𐌿𐍄𐌹𐍃𐌺 Ghanaian Pidgin ગુજરાતી Wayuunaiki Gaelg Hausa 客家語 / Hak-kâ-ngî Hawaiʻi עברית हिन्दी Fiji Hindi Hrvatski Hornjoserbsce Kreyòl ayisyen Magyar Հայերեն Արեւմտահայերէն Interlingua Jaku Iban Bahasa Indonesia Interlingue Igbo Ilokano ГӀалгӀай Ido Íslenska Medžuslovjansky Italiano 日本語 Patois La .lojban. Jawa ქართული Qaraqalpaqsha Taqbaylit Karai-karai Адыгэбзэ Kabɩyɛ Kongo Kumoring Gĩkũyũ Қазақша ភាសាខ្មែរ ಕನ್ನಡ Yerwa Kanuri 한국어 Къарачай-малкъар کٲشُر Kurdî Коми Kernowek Кыргызча Latina Ladino Lëtzebuergesch Лезги Lingua Franca Nova Luganda Limburgs Ligure Ladin Lombard Lingála ລາວ Lietuvių Latgaļu Latviešu Madhurâ मैथिली Basa Banyumasan Мокшень Malagasy Олык марий Māori Minangkabau Македонски മലയാളം Монгол ꯃꯤꯇꯩ ꯂꯣꯟ मराठी Кырык мары Bahasa Melayu Malti Mirandés မြန်မာဘာသာ Эрзянь مازِرونی Napulitano Nedersaksies Plattdüütsch नेपाली नेपाल भाषा Nederlands Norsk nynorsk Norsk bokmål Novial Nouormand Sesotho sa Leboa Diné bizaad Chi-Chewa Occitan Livvinkarjala Oromoo ଓଡ଼ିଆ Ирон ਪੰਜਾਬੀ Pangasinan Kapampangan Papiamentu Picard Deitsch Pälzisch Polski Piemontèis پنجابی Ποντιακά پښتو Português Runa Simi Rumantsch Romani čhib Ikirundi Română Armãneashti Tarandíne Русский Русиньскый Ikinyarwanda संस्कृतम् Саха тыла ᱥᱟᱱᱛᱟᱲᱤ Sardu Sicilianu Scots سنڌي Davvisámegiella Srpskohrvatski / српскохрватски Taclḥit တႆး සිංහල Simple English Slovenčina Slovenščina Gagana Samoa Anarâškielâ ChiShona Soomaaliga Shqip Српски / srpski Sranantongo SiSwati Seeltersk Sunda Svenska Kiswahili ꠍꠤꠟꠐꠤ Ślůnski Sakizaya தமிழ் Tayal తెలుగు Tetun Тоҷикӣ ไทย ትግርኛ Türkmençe Tagalog Tolışi Lea faka-Tonga Toki pona Tok Pisin Türkçe Seediq Xitsonga Татарча / tatarça ChiTumbuka Twi Reo tahiti Тыва дыл Удмурт ئۇيغۇرچە / Uyghurche Українська اردو Oʻzbekcha / ўзбекча Vèneto Vepsän kel’ Tiếng Việt West-Vlams Volapük Walon Winaray Wolof 吴语 IsiXhosa მარგალური ייִדיש Yorùbá Vahcuengh Zeêuws ⵜⴰⵎⴰⵣⵉⵖⵜ ⵜⴰⵏⴰⵡⴰⵢⵜ 文言 閩南語 / Bân-lâm-gí 粵語 中文 IsiZulu Uredi veze Stranica Razgovor bosanski Čitaj Uredi Uredi izvor Historija Alati Alati premjesti na bočnu traku sakrij Radnje Čitaj Uredi Uredi izvor Historija Općenito Šta vodi ovamo Srodne izmjene Postavi datoteku Trajni link Informacije o stranici Citiraj ovu stranicu Skraćeni link Prebaci na stari raščlanjivač Štampanje / izvoz Napravi knjigu Preuzmi kao PDF Za štampanje Na drugim projektima Abstract Wikipedia Wikimedia Commons Stavka na Wikipodacima Izgled premjesti na bočnu traku sakrij S Wikipedije, slobodne enciklopedije Republika ArgentinaRepública Argentina Zastava Grb Himna: "Himno Nacional Argentino" Položaj Argentine na karti Položaj Argentine Glavni grad Buenos Aires Službeni jezik Španski Državno uređenje   • Predsjednik Javier Milei • Potpredsjednica Victoria Villarruel Zakonodavstvo Nezavisnost 9. juli 1816.  Površina • Ukupno 2.780.400 km2 (8.) • Vode (%) 1,1 Stanovništvo • Ukupno 44.361.150 (2019) (31.) • Gustoća 14,4/km2  Valuta Argentinski peso Vremenska zona UTC −3 Topografija • Najviša tačka Aconcagua 6.960 m Pozivni broj +54 Internetska domena .ar Argentina, zvanično Republika Argentina (španski: República Argentina), federalna je republika smještena na jugu Južne Amerike između Anda i Atlantskog okeana. Graniči s Paragvajem i Bolivijom na sjeveru, Brazilom i Urugvajem na sjeveroistoku i Čileom na zapadu. Ime je dobila po latinskoj riječi "argentum", što znači srebro, plemenitoj kovini, koja je bila povod za evropsku kolonizaciju. S površinom 2.780.400 km2 Argentina je osma država svijeta po veličini i druga najveća u Južnoj Americi, poslije Brazila. S više od 44 miliona stanovnika (prema procjeni iz 2019) predstavlja četvrtu najmnogoljudniju državu španskog govornog područja. Glavni je grad Buenos Aires. Historija [uredi | uredi izvor] Glavni članak: Historija Argentine Područje današnje Argentine bilo je rijetko naseljeno prije dolaska evropskih kolonista. Indijanski narod Diaguita živio je na prostoru sjeverozapadne Argentine, uz rub Carstva Inka, a nešto istočnije narod Guaraní. Prvi Evropljani pod vodstvom Ameriga Vespuccia dolaze 1502. Španci uspostavljaju stalnu koloniju na mjestu današnjeg Buenos Airesa 1580, kao dio Potkraljevstva Peru. Nakon uspostavljanja Potkraljevstva Río de la Plata 1776, koje je obuhvatalo današnje države Argentinu, Paragvaj, Urugvaj i veći dio Bolivije, Buenos Aires postaje važna luka. Zbog proizvodnje privrednih dobara i iz političkih razloga postupno se razvija u jedan od najvažnijih trgovačkih centara u regiji. Potkraljevstvo se nakon kratkog vremena raspalo zbog unutrašnjih neslaganja i manjka potpore iz Španije kada je Napoleon Bonaparte srušio Špansko kraljevstvo. Neuspjeli britanski pokušaj invazije 1806–1807. osnažio je samopouzdanje stanovništva. Buenos Aires 1810. formira vlastitu huntu i poziva ostale pokrajine da se pridruže. Različiti politički pogledi odugovlače formalnu objavu nezavisnosti, a u međuvremenu Paragvaj proglašava vlastitu nezavisnost. Konačno, 9. jula 1816. Kongres proglašava nezavisnost od Španije. U drugoj polovini 19. stoljeća Argentina se razvija zahvaljujući modernijim poljoprivrednim tehnikama i izlasku na svjetsko tržište. U to vrijeme zajedno s Brazilom i Urugvajom vodi rat protiv Paragvaja (1865–1870). Većim dijelom kasnije historije izmjenjuju se vlasti i vojne diktature. Socijalne i političke prilike dovode do uspona Juana Peróna, koji dolazi na vlast 1946. i provodi agresivnu politiku osnaživanja države. Veliku podršku dobija od supruge Evite Perón. Perónov drugi mandat prekida vojna grupa predvođena Eduardom Lonardijem 1955. i Perón odlazi u egzil, ali ostaje popularan u Argentini. Tokom 1960-ih izmjenjuju se vojne i civilne vlasti, pokušavajući se nositi sa smanjenim ekonomskim rastom i socijalnim problemima. Cijelo desetljeće traju sukobi peronista i antiperonista. Uz potporu pristaša Perón se vraća iz progonstva i osvaja pobjedu na izborima 1973. Umire 1974, a vlast ubrzo preuzimaju militaristi. Država ostaje pod pritiskom ekonomskih problema i rastućeg terorizma. Ponovo slijedi razdoblje diktature u kojem vojska provodi oštre mjere protiv svih koji joj se protive. Proces je poznat pod nazivom "prljavi rat" i odnosi velik broj života uz kršenje ljudskih prava. Konzervativnije liste navode između 10.000 i 30.000 "nestalih" osoba – uhapšenih i potajno ubijenih bez suđenja u razdoblju 1976–1983. Militaristički režim osim protivljenja stanovništva dolazi u krizu i zbog nerješavanja ekonomskih problema, korupcije, te poraza od Ujedinjenog Kraljevstva u ratu za Folklandska ostrva 1982. Pod pritiskom javnosti dozvoljava se osnivanje političkih stranaka, polahko vraćaju političke slobode te 1983. raspisuju demokratski izbori. Geografija [uredi | uredi izvor] Glavni članak: Geografija Argentine Salta Argentina je smještena na jugu Južne Amerike. Dio je "južnog roga" (Corno Sur), koji čini zajedno sa Čileom, Urugvajem, Paragvajem i južnim Brazilom. Na sjeveru graniči sa Bolivijom i Paragvajem. Granica s Paragvajem prostire se do rijeka Pilcomayo, Paragvaj i Paraná, dok je granica s Bolivijom obilježena rijekama Chocinoca, Bermejo, Grande de Tarija, Itaú i Plicomayo. Na sjeveroistoku graniči s Brazilom, Urugvajem, rijekom La Plata i Argentinskim morem. Granica s Brazilom obilježena je rijekama Iguazú, San Antonio, Pepiri Guazú i Urugvaj, dok se granica sa Urugvajem prostire do istoimene rijeke i La Plate. Na zapadu graniči sa Čileom. Na jugu se teritorijalnim vodama prostire do Drakeovog prolaza, koji povezuje Atlantski i Tihi okean. Prema podacima međunarodne hidrografske organizacije, Argentina posjeduje dva sektora u Južnom Pacifiku. Reljef [uredi | uredi izvor] Osnovne karakteristike topografije Argentine čine planine na zapadu, te ravnice na istoku. Andski Kordiljeri se poput bedema pružaju duž granicom sa Čileom. S obzirom na geografski položaj, morfološka obilježja i klimatske odlike, Andi se dijele na: sjeverne, ili ekvatorijalne, centralne i južne. Ova podjela u potpunosti odražava složenost njihove regionalno-geografske strukture. Najviši vrh Argentine, obje Amerike i južne hemisfere jest Aconcagua (6960,8 m). Ona je dio planinskog lanca Anda. U Andima je i vulkan Monte Pissis, koji pripada regiji La Rioja. Osim njega, poznati su još stratovulkani Tronador, Llullaillaco i Domuyo. Na sjeveru, istočno od Anda, smješten je Sierras Subandinas, niz terasastih brežuljaka. Južno od njih nalazi se Sierras Pampeanas, razmaknute i odvojene ravnice. Na istoku su pampasi, ogromne i veoma plodne aluvijalne ravni. Na samom jugu zemlje između Magellanova prolaza i Río Negra se nalazi Patagonija. Ona sastoji se od visoravni, ispresijecane paralelnim tokovima rijeka, koja se stepeničasto spušta prema Atlantskom okeanu. Patagoniji se često pripisuje i Ognjena zemlja, otočje na krajnjem jugu zemlje. Hidrologija [uredi | uredi izvor] Najduže rijeke Argentine Rijeka Dužina (km) Salado 2.355 Paraná 1.630 Colorado 1.140 Uruguaj 1.170 Bermejo-Teuco 1.000 Pilcomajo 850 Chubut 810 Salado (Buenos Aires) 640 Negro 635 Deseado 615 Chico de Santa Cruz 600 San Juan 500…