Qortora · Search · Indexed page

ff.wikipedia.orgFetched 2026-08-17T14:31:56Z

Kartini - Wikipedia

Kartini - Wikipedia Jump to content Main menu Main menu move to sidebar hide Peeragol Hello jaɓɓorgo Damugal renndo Wailitooji kesi Ɗerewol kawral Ballal Yiylo Yiylo Appearance Dokkal Sos konte Seŋo Kuutorɗe maa keeriiɗe Dokkal Sos konte Seŋo Loowdi move to sidebar hide Fu…

Open original source · Full cached text

Kartini - Wikipedia Jump to content Main menu Main menu move to sidebar hide Peeragol Hello jaɓɓorgo Damugal renndo Wailitooji kesi Ɗerewol kawral Ballal Yiylo Yiylo Appearance Dokkal Sos konte Seŋo Kuutorɗe maa keeriiɗe Dokkal Sos konte Seŋo Loowdi move to sidebar hide Fuɗɗam 1 Ɓawo 2 Kabaaru goɗɗo: Indiya fuɗnaange Holanndee § Daartol 3 Jaangirde 4 Batte 5 Fuɗnaange e Hirnaange 6 Lefol e teddeendi 7 Ciimtol Toggle Ciimtol subsection 7.1 Janngugol jokkungol 8 Fuɗɗoode ɗiɗmere 9 windugo Toggle the table of contents Kartini 39 ɗemngal العربية Basa Bali Batak Toba Banjar Català Cymraeg Deutsch Kadazandusun English Español Euskara فارسی Suomi Français Galego Bahasa Hulontalo Հայերեն Bahasa Indonesia Italiano 日本語 Jawa 한국어 Madhurâ Minangkabau മലയാളം Bahasa Melayu Nederlands Polski Русский Sunda Svenska தமிழ் ไทย Türkçe Українська اردو Oʻzbekcha / ўзбекча 閩南語 / Bân-lâm-gí 中文 Taƴto jokkorɗe Ɗerewol Kaldigal Fulfulde Tar Taƴto Taƴto ɗaɗi wiki Yiyto aslol Kuuruɗum Tools move to sidebar hide Actions Tar Taƴto Taƴto ɗaɗi wiki Yiyto aslol General Ko jokkii ɗoo Bayle toɗɗiiɗe ɗee Yollu fiilde Jokkol duumingol Umpito ɗerewol Jubbu e ngoo hello Get shortened URL Switch to legacy parser Winndito/jiggito Sos deftere Aawto e innde PDF Yamre winndittoonde E eɓɓooje goɗɗe Wikimedia Commons Temre Wikidata Appearance move to sidebar hide Iwde to Wikipedia Raden Adjeng Kartini, ganndiraaɗo kadi Raden Ayu Kartini (21 abriil 1879 – 17 suwee 1904),[a] ko daraniiɗo hakkeeji rewɓe e jaŋde rewɓe. Kartini ɓii aadamaJinsu debbum  Ɓii-leydiyankaaku Dutch East Indies  Innde ɓesngu Kartini  Ɗuubi daygo 21 Seeɗto 1879  Ɗoforde Jepara  Date of death 17 Siilto 1904  Place of death Rembang  Manner of death natural causes  Cause of death puerperal disorders  Father Raden Mas Adipati Ario Sosroningrat  Mother Mas Ayu Ngasirah  Marude Soesalit Djojoadhiningrat  Wolde Dutch, Javanese  Sana'aji women's rights activist, textile artist  Lenyol Javanese  Social classification noble  Diina Diina Lislaama  Magnum opus Letters of a Javanese Princess  Has works in the collection Royal Collections of the Netherlands  Award received National Hero of Indonesia  Copyright status as a creator copyrights on works have expired    From Wikidata O jibinaa ko e nder galle Javannaaɓe aristokraasi en to Inndo-Fuɗnaange Holanndee (Indoneesi hannde). Caggal nde o naati duɗal leslesal ɗemngal Holanndee, o yiɗiino jokkude jaŋde, kono rewɓe Javannaaɓe e oon sahaa ina kaɗaa jaŋde toownde. E nder ɗuum, Kartini naatii e yonta ceertuɗo mo sukaaɓe rewɓe tokosɓe mbaɗata haa ɓe resnda. O heɓi ganndal ko e jaŋngude defte e jokkondirde e yimɓe Indoneesi e Holanndee en. Baaba makko acci mo naatde e renndo ngo fuɗɗoraade hitaande 1896, hay so tawii noon ko debbo gooto mo resndaaka. O hawri e ardiiɓe e yimɓe heewɓe, haa arti noon e J.H. Abendanon. O fuɗɗii aada oo ko e nder miñiraaɓe makko rewɓe tato ngam sosde e huutoraade duɗe. Caggal nde o maayi, duɗe ɗee sosaa ko e fedde sosaande to Pays-Bas. Won e sehilaaɓe makko Indonesinaaɓe kadi cosi Duɗe Kartini. Caggal nde o sankii, miñiraaɓe makko rewɓe njokki e wallitde jaŋde sukaaɓe rewɓe e rewɓe. Ɓataakeeji Kartini njaltinaa e jaaynde Holanndee, haa jooni, e hitaande 1911, ko golle ɗee : Door Duisternis tot Licht (Iwdi e niɓɓere ina ara) e mbaydi Engele, Ɓataakeeji laamɗo debbo Java. Jooni noon, ñalngu nguu ina mawninee to leydi Indoneesi, hono ñalngu Kartini ngam teddinde mo. O salii seerndude sukaaɓe rewɓe tokosɓe no Purdah nii, e dewgal rewɓe heewɓe. Kartini ko Jaambaaro ngenndiijo leydi Indoneesi. Ɓawo [taƴto | taƴto ɗaɗi wiki] E nder nguurndam Kartini, Indoneesi wonti koloni Holanndee en teeŋtuɗo, joginooɗo ngalu keewngu nguu, hono kaɓirɗe e nebam, e peewnugol tuubaako, ko ɗum addani yimɓe Holanndee en ɓurde heewde e koloniiji Holanndee en.[3] Holanndee en njiɗnoo ko jogaade denndaangal arsipelaas Indoneesi, ko ɗum waɗi ɗum en e teeminannde 20ɓiire. E nder ɗuum, won ƴellitaare karallaagal e udditgol kanndaa Suez, e sosde laabi telegaraam, e sosde laabi njamndi, ko ɗum addani koloñaal oo e yonta hannde oo.[3] Nde yimɓe Holanndee en ɓeydii eggude to Indoneesi, ko ɓuri heewde e njulaagu keeriiɗo sosaa, kadi fartaŋŋeeji jaŋde udditaama wonande yimɓe tedduɓe Indoneesi, nde tawnoo duɗe Holanndee en udditanaama eggiyankooɓe. Ganndal dille rewɓe to Hollande fuɗɗii sarde ko e pinal gaadanteewal Indoneesi.[3] Poligny ina heewi e nder mawɓe Indoneesi. Juulɓe ina mbaawi jogaade rewɓe nayo. Rewɓe common ina njoginoo doole seeɗa e nder galleeji gorko mum en. Ɓe keewi ko wuurde koye maɓɓe, ɓe ngoni ko e galleeji ceertuɗi e jom suudu maɓɓe. Rewɓe ina keewi jogaade batte seeɗa e nder renndo Indoneesi baabiraaɓe. Darnde worɓe e nder renndo ina anndiree limoore rewɓe ɓe ɓe njogii. Kartini Kabaaru goɗɗo: Indiya fuɗnaange Holanndee § Daartol [taƴto | taƴto ɗaɗi wiki] Nguurndam windugo Nguurndam adanɗam windugo Kartini jibinaa ko ñalnde 21 abriil 1879, to Java, to leydi Indoneesi, to wuro wiyeteengo Mayong.[6][7] Jibnaaɓe makko ko Raden Adipati Sosroningrat,[8] jeyaaɗo e priyayi (geɗe Jawa), e Ngasirah, ɓiy ganndo diine. Baaba makko ina gollinoo e laamu koloñaal Holanndee to Inndo-Fuɗnaange Holanndee[6][7], ko kanko woni hooreejo njuɓɓudi laamu to bannge worgo-caka Java.[1] E hitaande 1880, o wonti Regent Jepara, ɗum firti ko, e kala sahaa, Kartini ina resnda Regent goɗɗo.[9] Kartini e ɓesngu mum, 1890 haa 1904 Yumma makko, hono Ngasirah, ina yahra e duuɓi 14, ko o jom suudu nde o resi Sosroningrat. Jibnaaɓe makko ko Nyai Haji Siti Amina, mo hijjoore mum waɗi to Makka, e Kyai Modirono, ina gasa tawa ko juulɓe juulɓe. Ngasirah woni debbo Sosroningrat gadano, o jibini ɓiɓɓe njeetato.[8] Debbo makko gadiiɗo oo ko Raden Ayu Sosroningrat, laamɗo leydi ndii, mo o jibini ɓiɓɓe rewɓe tato. Regents ina ɗaminanoo resde nobleeji. Kartini noddi yumma mum gorko "yumma", wonaa yumma mum jibinannde.[10] Kartini ko ɓiɗɗo joyaɓo e ɓiɗɗo debbo ɗiɗaɓo e nder galle mo yimɓe sappo e gooto, tawi heen gooto ko miñiraaɓe. O jibinaa ko e galle jogiiɗo aadaaji hakkille tiiɗɗi. Mawniiko, hono Pangeran Ario Tjondronegoro IV, wonti regent nde o yahrata e duuɓi 25, tawi mawniiko gorko, hono Sosrokartono, ko ganndo ɗemngal timmuɗo. Jaangirde [taƴto | taƴto ɗaɗi wiki] Kartini janngii duɗal Holanndee en, ko ɗum woni fuɗɗoode makko e winndere hirnaange, o fuɗɗii ko e duuɓi jeegom.[7] O jeyaa ko e sukaaɓe Indoneesi artuɓe yahde duɗal Orop, jannginooɓe e banndiraaɓe makko ina mbaɗti mo no feewi. Kono, e nder yontaaji, o anndiraa ko hakkille makko.[13] Kartini ko neɗɗo keewɗo haalde ɗemngal Holanndee. Ko ɓuri heewde e sukaaɓe rewɓe Indoneesi ina kaala ɗemngal Malawi.[14] Nde o woni e duɗal Holanndee, o janngi kadi e Marie Ovink-Soer, debbo regent goɗɗo, o rokki Kartini jaŋde sewnde, o janngini mo miijooji rewɓe.[7] O woni e duɗal Holanndee en haa o woni suka, nde o heɓi purdah-like "goonndi ɓuuɓndi ndi o yi’ata ina foti e suka debbo tedduɗo",[7][15] tuggi 1891 haa 1895.[6] E nder ooɗoo sahaa, omo ɗaminanoo wonde neɗɗo neɗɗaŋke, ɗooftotooɗo kuule pinal tiiɗɗe e jikkuuji. O janngi defde e waɗde golle galle goɗɗe. O waɗii mbaydi batik e koltu makko.[16] Nde tawnoo Kartini ina weltii e diisnondiral laamu, ina teskaa e les njiimaandi mum, o ɗaminaaki wonde gollooɓe, yimɓe heewɓe, walla sukaaɓe makko tokosɓe ina mbaɗa mo no aadaaji pinal ɗii njiɗiri nii.[17] O ɓuri mettinde ko nde rewɓe ina njuuma walla ina kaala e mbaadi cemmbinndi sukaaɓe rewɓe, ɓurɓe lesɗude e dow njuɓɓudi laamu.[17] Kartini darii darnde mum ngam rewɓe ɓee fof njaha ekkol Ɓataake mo Kartini winndi e Rosa Abendanon (feccere) E nder njuɓɓudi makko, Kartini ina jannga binndanɗe rewɓe e politik, haa arti noon e binndanɗe Pandita Ramabai Sarasvati. O wi'i dow kuugal ngam outcastes e rewɓe, "So wonaa rewɓe daneeji tan mbaawi toppitaade koye mum en- debbo ɓaleejo ina waawi waɗde hoore mum ndimaagu e jeytaare kadi." [17] Nate miñiraaɓe rewɓe tato Kartini, Kardinah e Roekmini ɗi yummiraaɓe ɗiɗo ceertuɓe mbaɗi. Kartini e Kardina ko ɓiɓɓe Ngasirah rewɓe. Roekmini ko ɓiy debbo mawɗo biyeteeɗo Raden Ayu Sosroningrat. Kartini e miñiraaɓe mum rewɓe, Kardinah e Roekmini, ina njaɓa laawol gootol ɓe mbaawi daɗde e seertude sahaa e sahaa fof. Ɓe njilliima Marie Ovink-Soer ngam heblude piyanɗe e golle juuɗe.[18] Kartini ina anndi ɗemngal Holanndee, o dañii pen pals Holanndee en heewɓe. Gooto e maɓɓe ko suka debbo ina wiyee Rosa Abendanon, caggal ɗuum wonti sehil makko.[7] Kartini renndini miijooji mum ko fayti e feminism e kulhuli mum e golle aadaaji Java e sehilaaɓe mum ummoriiɓe to duɗal Holanndee en e Ovink-Soer. O ɓuri heen teeŋtude ko sukaaɓe rewɓe Java ina keewi haɗde jaŋde, ina ndokkee dewgal nde ɓe ngonaa sukaaɓe.[7] O sikki ko jaŋde ina jogii nafoore ngam ƴellitde hoore mum e heblanaade yumma mum, kadi ina luulndii dewgal yuɓɓinaangal e dewgal keewngal.[6] Kartini ina sikki wonde rewɓe ina poti heɓde ndimaagu mum en e waɗde feere.[7] Raden adipati sosroningrat, baba kartini Puɗɗagol hitaande 1896, Kartini rokkaama yamiroore e juuɗe baaba mum, sahaa e sahaa fof yaltata suudu ndu o wonnoo nduu ngam yillaade wuro jom en leɗɗe, tawtoreede ñalɗi teskinɗi e nder eklesiya protestant en, e ñalɗi teeŋtuɗi goɗɗi.[18] No o ɓeydorii anndude nguurndam caggal galle makko nii, o ɓeydii faamde ko woni ngoƴa Indonesinaaɓe woɗɓe. Won e binndanɗe makko njaltinaa e oon sahaa. Terɗe galle makko e yimɓe tedduɓe Indoneesi e Holanndee en njiyri golle Kartini ɗe resndaaka e nder renndo ngo ko huunde mettunde.[18] E hitaande 1898, bal yuɓɓinaama ngam mawninde udditgol Wilhelmina mo Pays-Bas. Ko heewi e oon sahaa, Katrina e miñiraaɓe mum rewɓe ɗiɗo ɓurɓe ɓadaade ɓe, ɓe resndaaka, noddaama ngam tawtoreede bal e baaba mum en, ko ɗum Kartini yiyri ko no anndinde ardorde makko e no... Batte [taƴto | taƴto ɗaɗi wiki] Ɓataakeeji Kartini winndii ɓataakeeji keewɗi ko fayti e geɗe teeŋtuɗe e makko, ko wayi no naalankaagal, politik, jaŋde, cellal renndo, wellitaare faggudu, e binndol. Ɓataakeeji ɗii neldaama e sehilaaɓe makko Holanndee en, ina heen J.H. Abendanon, jaagorgal pinal, diine, e njulaagu to Indiya fuɗnaange, e ɓesngu mum.[23] Kartini winnditiima e Estelle (Stella) Zeehandelaar, jaabtiiɗo advertisement mum e nder jaaynde wiyeteende Daily Lily e hitaande 1900. Stella ko debbo jahroowo e duuɓi 25, jeyaaɗo to Amsterdam, ballitooɗo hoore mum.[ 24] Kartini winndi ko fayti e miijooji mum e dewgal, e dewgal keewngal, e aadaaji, e jaŋde. O winndi kadi ko fayti e jokkondiral makko e baaba makko e no o yiɗiri moƴƴinde hoore makko.[25] O hawri e Abendanon, jiɗɗo ɓamtude fartaŋŋeeji jaŋde sukaaɓe rewɓe, kadi e hitaande 1900.[25] O woni e winnditaade e Mevrouw (Mrs.) Abendanon-Mandri. Ɓataakeeji maɓɓe ina ndokka heen humpitooji e waylooji nguurndam makko e nder nguurndam koloñaal Indoneesi.[26] Duuɓi jeeɗiɗi caggal maayde Kartini, Abendanon moofti, ƴetti, yaltini ɓataakeeji mum. Deftere wiyeteende Door Duisternis tot Licht (Niɓɓere ina ara annoore) yalti ko e hitaande 1911.[27] Ko kanko woni Indoneesiyanke gadano mo miijooji mum njaltinaa e ɗemngal Nederland, kadi ina yiɗaa e Indoneesi e Oropnaaɓe haalooɓe Nederland.[23] Ndee winndannde feewnaama ngam ittude ko yowitii e limooje koloñaal, e goongɗingol lislaam, e pinal Java, firo Engele waɗii waylooji goɗɗi.[28] Deftere nde ko Agnes L. Symmers firti ɗum e ɗemngal Engele, hono ɓataakeeji laamɗo debbo Java[29] yaltunde e hitaande 1920.[28] Deftere Engele ndee ina teskaa e miijo Symmers e debbo Fuɗnaange-rewo e nder giɗli, …