Gljive - Wikipedia

Gljive - Wikipedia Idi na sadržaj Glavni meni Glavni meni premjesti na bočnu traku sakrij Navigacija Početna strana Istaknuti članci Portali Kategorije Nedavne izmjene Nasumična stranica Interakcija Pomoć Igralište Vrata zajednice Čaršija Novosti Pretraga Traži Izgled Donacije Napravi korisnički račun Prijavi me Lični alati Donacije Napravi korisnički račun Prijavi me Sadržaj premjesti na bočnu traku sakrij Početak 1 Evolucija 2 Taksonomija 3 Klasifikacija 4 Ljudska upotreba 5 Reference 6 Vanjski linkovi Uključi/isključi sadržaj Gljive 190 jezika Afrikaans Alemannisch አማርኛ Aragonés अंगिका العربية الدارجة مصرى অসমীয়া Asturianu Atikamekw Azərbaycanca تۆرکجه Башҡортса Basa Bali Boarisch Žemaitėška Bikol Central Беларуская (тарашкевіца) Беларуская Български বাংলা Brezhoneg Буряад Català 閩東語 / Mìng-dĕ̤ng-ngṳ̄ Cebuano ᏣᎳᎩ کوردی Corsu Qırımtatarca Čeština Kaszëbsczi Чӑвашла Cymraeg Dansk Dagbanli Deutsch Dolnoserbski Ελληνικά Emiliàn e rumagnòl English Esperanto Español Eesti Euskara Estremeñu فارسی Suomi Võro Føroyskt Français Nordfriisk Frysk Gaeilge Kriyòl gwiyannen Gàidhlig Galego گیلکی Avañe'ẽ Gaelg 客家語 / Hak-kâ-ngî עברית हिन्दी Fiji Hindi Hrvatski Hornjoserbsce Kreyòl ayisyen Magyar Հայերեն Արեւմտահայերէն Interlingua Bahasa Indonesia Interlingue Ilokano ГӀалгӀай Íslenska Italiano 日本語 Patois Jawa ქართული Gĩkũyũ Қазақша ಕನ್ನಡ Yerwa Kanuri 한국어 Kurdî Kernowek Кыргызча Latina Lëtzebuergesch Лезги Lingua Franca Nova Limburgs Ligure Ladin Lombard Lingála Lietuvių Latviešu Мокшень Malagasy Македонски മലയാളം Монгол मराठी Bahasa Melayu မြန်မာဘာသာ Эрзянь مازِرونی Nāhuatl Napulitano Plattdüütsch नेपाली नेपाल भाषा Li Niha Nederlands Norsk nynorsk Norsk bokmål Diné bizaad Occitan Livvinkarjala Oromoo Ирон ਪੰਜਾਬੀ Kapampangan Polski Piemontèis پنجابی پښتو Português Runa Simi Română Русский Русиньскый संस्कृतम् Саха тыла Sardu Sicilianu Scots سنڌي Davvisámegiella Srpskohrvatski / српскохрватски Taclḥit සිංහල Simple English Slovenčina Slovenščina Anarâškielâ Soomaaliga Shqip Српски / srpski Seeltersk Sunda Svenska Kiswahili Ślůnski தமிழ் ತುಳು తెలుగు Тоҷикӣ ไทย Tagalog Lea faka-Tonga Toki pona Türkçe Татарча / tatarça Удмурт ئۇيغۇرچە / Uyghurche Українська اردو Oʻzbekcha / ўзбекча Vèneto Tiếng Việt Volapük Walon Winaray 吴语 Хальмг IsiXhosa მარგალური ייִדיש Yorùbá Vahcuengh 文言閩南語 / Bân-lâm-gí 粵語中文 IsiZulu Uredi veze Stranica Razgovor bosanski Čitaj Uredi Uredi izvor Historija Alati Alati premjesti na bočnu traku sakrij Radnje Čitaj Uredi Uredi izvor Historija Općenito Šta vodi ovamo Srodne izmjene Postavi datoteku Trajni link Informacije o stranici Citiraj ovu stranicu Skraćeni link Prebaci na stari raščlanjivač Štampanje / izvoz Napravi knjigu Preuzmi kao PDF Za štampanje Na drugim projektima Wikimedia Commons Wikivrste Stavka na Wikipodacima Izgled premjesti na bočnu traku sakrij S Wikipedije, slobodne enciklopedije Vremenski raspon: Rani [[devon (period)|devon]], prije 410 miliona godina → [[holocen|Sadašnjost]]"},"slika":{"wt":"Fungi collage.jpg"},"slika_širina":{"wt":"250px"},"slika_opis":{"wt":"''[[Amanita muscaria]]'', ''[[Sarcoscypha coccinea]]'', ''[[Rhizopus stolonifer]]'', ''[[Chytridiomycota]]'', ''[[Penicillium]]''."},"domena":{"wt":"[[Eukaryota]]"},"razdioba_stepen":{"wt":"Divizija"},"razdioba":{"wt":": [[Blastocladiomycota]]\n: [[Chytridiomycota]]\n: [[Glomeromycota]]\n: [[Microsporidia]]\n: [[Neocallimastigomycota]]\n\n[[Dikarya]] (inc. [[Deuteromycota]])\n: [[Ascomycota]]\n:: [[Pezizomycotina]]\n:: [[Saccharomycotina]]\n:: [[Taphrinomycotina]]\n: [[Basidiomycota]]\n:: [[Agaricomycotina]]\n:: [[Pucciniomycotina]]\n:: [[Ustilaginomycotina]]\n\nPotkoljena ''[[incertae sedis]]''\n\n: [[Entomophthoromycotina]]\n: [[Kickxellomycotina]]\n: [[Mucoromycotina]]\n: [[Zoopagomycotina]]"}},"i":0}}]}'>Gljive Vremenski raspon: Rani devon, prije 410 miliona godina → Sadašnjost <a rel=\"mw:WikiLink\" href=\"./Amanita_muscaria\" title=\"Amanita muscaria\" class=\"mw-redirect\" id=\"mwBQ\">Amanita muscaria</a>, <a rel=\"mw:WikiLink\" href=\"./Sarcoscypha_coccinea?action=edit&redlink=1\" title=\"Sarcoscypha coccinea\" class=\"new\" typeof=\"mw:LocalizedAttrs\" id=\"mwBw\" data-mw-i18n='{\"title\":{\"lang\":\"x-page\",\"key\":\"red-link-title\",\"params\":[\"Sarcoscypha coccinea\"]}}'>Sarcoscypha coccinea</a>, <a rel=\"mw:WikiLink\" href=\"./Rhizopus_stolonifer?action=edit&redlink=1\" title=\"Rhizopus stolonifer\" class=\"new\" typeof=\"mw:LocalizedAttrs\" id=\"mwCg\" data-mw-i18n='{\"title\":{\"lang\":\"x-page\",\"key\":\"red-link-title\",\"params\":[\"Rhizopus stolonifer\"]}}'>Rhizopus stolonifer</a>, <a rel=\"mw:WikiLink\" href=\"./Chytridiomycota\" title=\"Chytridiomycota\" id=\"mwDA\">Chytridiomycota</a>, <a rel=\"mw:WikiLink\" href=\"./Penicillium?action=edit&redlink=1\" title=\"Penicillium\" class=\"new\" typeof=\"mw:LocalizedAttrs\" id=\"mwDg\" data-mw-i18n='{\"title\":{\"lang\":\"x-page\",\"key\":\"red-link-title\",\"params\":[\"Penicillium\"]}}'>Penicillium</a>."}'>Amanita muscaria, Sarcoscypha coccinea, Rhizopus stolonifer, Chytridiomycota, Penicillium. Sistematika Domena Eukaryota Divizija Blastocladiomycota Chytridiomycota Glomeromycota Microsporidia Neocallimastigomycota Dikarya (inc. Deuteromycota) Ascomycota Pezizomycotina Saccharomycotina Taphrinomycotina Basidiomycota Agaricomycotina Pucciniomycotina Ustilaginomycotina Potkoljena incertae sedis Entomophthoromycotina Kickxellomycotina Mucoromycotina Zoopagomycotina Gljive (latinski: Fungi) − označavane i kao prave gljive ili Eumycota − spadaju u najrasprostranjenije žive organizme na Zemlji. Smatra se da ih ima između 70.000 i 100.000 tzv. nižih i viših vrsta gljiva, mada najnovija istraživanja tu hipotetičku brojku pomjeraju na preko milion. Pretpostavlja se da svaku od pet stotina hiljada viših biljnih vrsta prati jedna do dvije vrste gljiva, pa računicu nije bilo teško izvesti. Nauka o gljivama - mikologija (od grčkog myko-šampinjon, gljiva, logos-nauka) prošla je dug razvojni put. Njenim rodonačelnikom smatra se grčki filozof Aristotel, koji je dao prve opise gljiva. Gljive su neobičan, raznovrstan i nedovoljno proučen svijet. Budući da ne vrše osnovnu funkciju biljaka fotosintezu jer ne posjeduju hlorofila, a ne kreću se i ne razmnožavaju polno poput životinja ne mogu se svrstati ni u prvo ni u drugo carstvo, već predstavljaju carstvo za sebe. One predstavljaju zaseban oblik života na zemlji koji je razvio tri osnovne strategije preživljavanja u prirodi a to su: Gljive Simbionti koje žive u zajednici sa mnogim biljnim vrstama i međusobno se ispomažu. Gljive zadržavaju vodu u miceliju, a tu vodu koriste biljke koje pomoću korijenja izvlače mineralne materije neophodne za rast gljiva. Gljive Saprobionti (razlagači) bez čijeg djelovanja u prirodi ne bi moglo doći do razlaganja organskih materija biljnog porijekla. i kaže se da nema gljiva šume bi se ugušile u vlastitom otpadu. Gljive Paraziti koje napadaju žive biljke, životinje, ljude i druge gljive. Kroz mrežu tankih hranidbenih niti, gljive upijaju hranu iz žive ili nežive organske tvari. Hifa je hranidbena nit gljive. Na vrhu hife nalaze se zaobljeni izdanci zvani haustoriji koji prodiru u ćelije, upijaju hranu i njome hrane gljivu. Micelij je mreža hifa koja poput paukove mreže, prorasta supstrat i može se prostirati na više hektara površine. Plodišta razvijaju gljive (makromicete) da bi se razmnožavale. Svako plodište oslobađa sićušne spore. Jedno plodište livadske pečurke proizvede oko 16 milijardi spora. Klijanjem spora na odgovarajućoj podlozi nastaje novi micelij. U odnosu na čovjeka, gljive mogu biti: bezuslovno jestive (upotrebljive u prijesnom stanju) uslovno jestive (upotrebljive samo ako su termički obrađene) nejestive (zbog ukusa ili konzistencije) uslovno otrovne (ako se konzumiraju s alkoholom) bezuslovno otrovne i ljekovite Evolucija [uredi | uredi izvor] Prototaxites milwaukeensis (Penhallow, 1908),--- srednjedevonska gljiva iz Wisconsina Za razliku od evolucijska historije biljaka i životinja, rani fosilni zapisi o gljivama su oskudni. Faktori koji vjerovatno doprinose njihovoj nedovoljnoj zastupljenosti među fosilima uključuju prirodu gljiva plodnuh tijela, koja su mehka, mesnata i lahko razgradljiva tkiva, kao i mikroskopske dimenzije njihovih struktura, koje stoga nisu lahko uočljive. Gljivne fosile je teško razlikovati od onih od drugih mikroba, a najlakše ih je prepoznati ako nalikuju postojećim gljivama. Često se nalaze i uzimaju iz mineraliziranih biljaka ili životinja – domaćina; ti se uzorci obično proučavaju izradom preparata tankog presjeka koji se mogu pregledati pomoću svjetlosne ili transmisijske eletronske mikroskopije. Istraživači proučavaju fosilne kompresije otapanjem okolne matrice kiselinom, a zatim pomoću svjetlosti ili skenirajućom elektronskom mikroskopijom da bi se uočili detalji površine. Najraniji fosili koji imaju obilježja gljiva karakteristični za doba Paleoproterozoika, prije nekih 2.400 miliona godina; ti višećelijski, bentoski organizmi imali nitaste strukture sposobne za anastomozu.[1] Druge studije (2009) procenjuju dolazak gljivnih organizama na oko 760–1.060 miliona godina prije sadašnjosti, a na osnovu upoređivanja brzine evolucije u usko povezanim grupama. Za veći dio ere paleozoik (prije 542–251 milion godina), čini se da su gljive bile vodene i sastojale se od organizama sličnih postojećim Chyrididama koji imaju spore s bičem. Evolucijsko prilagođavanje, od vodenog na kopneni način života zahtijevalo je diverzifikaciju ekoloških strategija za dobijanje hranjivih sastojaka, uključujući parazitizam, saprobnost, te razvoj uzajamnosti, poput mikoriza i lihenizacija. Nedavna (2009) istraživanja sugeriraju da je ekološki status predaka Ascomycota bio je saprobizam, i neovisni događaji sa lišajima su se dogodili više puta. U maju 2019., naučnici su izvijestili o otkriću gljive fosila nazvane Ourasphaira giraldae u kanadskom Arktiku, koja je na mogla rasti i prije milijardu godina, mnogo prije nego što su e biljke pojavile na kopnu.[2][3][4] Taksonomija [uredi | uredi izvor] Iako su obično uključene u nastavne programe i udžbenike o botanici, gljive su bliže životinjama nego biljkama i smještaju se sa životinjama u monofletnu grupu Opisthokonta. Analize koje koriste molekulsku filogenetiku podržavaju monofiletsko porijeklo gljiva. Taksonomija gljiva je u stanju stalnog mijenjanja, posebno zbog nedavnih istraživanja temeljenih na usporedbama sekvenci DNK. Nove filogenetske analize često poništavaju klasifikacije zasnovane na starijim, a ponekad i manje diskriminativnim metodima, utemeljenim na morfološkim obilježjima i konceptima bioloških vrsta dobivenih eksperimentalnim ukrštanjem.[5] Ne postoji jedinstvenći općenito prihvaćen sistem na razini višiih taksonomskih rangova i česte su promjene imena na svim razinama, od vrsta pa nadalje. U toku su napori među istraživačima da se uspostavi i ohrabri upotreba jedinstvene i konzistentnije nomenkature. Vrste gljiv mogu imati i više naučnih imena, ovisno o njihovom životnom ciklusu i načinu (seksualne…