Island - Wikipedia Idi na sadržaj Glavni meni Glavni meni premjesti na bočnu traku sakrij Navigacija Početna strana Istaknuti članci Portali Kategorije Nedavne izmjene Nasumična stranica Interakcija Pomoć Igralište Vrata zajednice Čaršija Novosti Pretraga Traži Izgled Donacije Napravi korisnički račun Prijavi me Lični alati Donacije Napravi korisnički račun Prijavi me Sadržaj premjesti na bočnu traku sakrij Početak 1 Historija 2 Politika 3 Administrativna podjela 4 Geografija 5 Privreda 6 Stanovništvo 7 Religija 8 Vanjski linkovi Uključi/isključi sadržaj Island 282 jezika Аԥсшәа Acèh Afrikaans Alemannisch አማርኛ Pangcah Aragonés Ænglisc Obolo अंगिका العربية الدارجة مصرى অসমীয়া Asturianu Авар Kotava अवधी Aymar aru Azərbaycanca تۆرکجه Башҡортса Basa Bali Boarisch Žemaitėška Bikol Central Беларуская (тарашкевіца) Беларуская Betawi Български भोजपुरी Bislama Bamanankan বাংলা བོད་ཡིག বিষ্ণুপ্রিয়া মণিপুরী Brezhoneg Буряад Català Chavacano de Zamboanga 閩東語 / Mìng-dĕ̤ng-ngṳ̄ Нохчийн Cebuano Chamoru ᏣᎳᎩ کوردی Corsu Qırımtatarca Čeština Kaszëbsczi Словѣньскъ / ⰔⰎⰑⰂⰡⰐⰠⰔⰍⰟ Чӑвашла Cymraeg Dansk Dagbanli Deutsch Zazaki Dolnoserbski डोटेली ދިވެހިބަސް ཇོང་ཁ Eʋegbe Ελληνικά Emiliàn e rumagnòl English Esperanto Español Eesti Euskara Estremeñu فارسی Fulfulde Suomi Võro Na Vosa Vakaviti Føroyskt Français Arpetan Nordfriisk Furlan Frysk Gaeilge Gagauz Kriyòl gwiyannen Gàidhlig Galego گیلکی Avañe'ẽ गोंयची कोंकणी / Gõychi Konknni 𐌲𐌿𐍄𐌹𐍃𐌺 ગુજરાતી Gaelg Hausa 客家語 / Hak-kâ-ngî Hawaiʻi עברית हिन्दी Fiji Hindi Hrvatski Hornjoserbsce Kreyòl ayisyen Magyar Հայերեն Արեւմտահայերէն Interlingua Bahasa Indonesia Interlingue Igbo Ilokano ГӀалгӀай Ido Íslenska Medžuslovjansky Italiano ᐃᓄᒃᑎᑐᑦ / inuktitut 日本語 Patois La .lojban. Jawa ქართული Qaraqalpaqsha Taqbaylit Адыгэбзэ Kabɩyɛ Kongo Қазақша ភាសាខ្មែរ ಕನ್ನಡ 한국어 Перем коми Къарачай-малкъар کٲشُر Ripoarisch Kurdî Коми Kernowek Кыргызча Latina Ladino Lëtzebuergesch Лезги Lingua Franca Nova Luganda Limburgs Ligure Ladin Lombard Lingála ລາວ Lietuvių Latgaļu Latviešu Madhurâ मैथिली Basa Banyumasan Мокшень Malagasy Олык марий Māori Minangkabau Македонски മലയാളം Монгол ꯃꯤꯇꯩ ꯂꯣꯟ ဘာသာမန် मराठी Bahasa Melayu Malti Mirandés မြန်မာဘာသာ Эрзянь مازِرونی Napulitano Nedersaksies Plattdüütsch नेपाली Nederlands Norsk nynorsk Norsk bokmål Novial Nouormand Diné bizaad Occitan Livvinkarjala Oromoo ଓଡ଼ିଆ Ирон ਪੰਜਾਬੀ Pangasinan Kapampangan Papiamentu Picard Polski Piemontèis پنجابی Ποντιακά پښتو Português Runa Simi Rumantsch Română Armãneashti Tarandíne Русский Русиньскый Ikinyarwanda संस्कृतम् Саха тыла ᱥᱟᱱᱛᱟᱲᱤ Sardu Sicilianu Scots سنڌي Davvisámegiella Sängö Srpskohrvatski / српскохрватски Taclḥit တႆး සිංහල Simple English Slovenčina سرائیکی Slovenščina Gagana Samoa Anarâškielâ ChiShona Soomaaliga Shqip Српски / srpski Sranantongo SiSwati Sesotho Seeltersk Sunda Svenska Kiswahili Ślůnski Sakizaya தமிழ் Tayal తెలుగు Tetun Тоҷикӣ ไทย Türkmençe Tagalog Tolışi Lea faka-Tonga Toki pona Tok Pisin Türkçe Seediq Xitsonga Татарча / tatarça ChiTumbuka Тыва дыл Удмурт ئۇيغۇرچە / Uyghurche Українська اردو Oʻzbekcha / ўзбекча Vèneto Vepsän kel’ Tiếng Việt West-Vlams Volapük Walon Winaray Wolof 吴语 IsiXhosa მარგალური ייִדיש Yorùbá Vahcuengh Zeêuws ⵜⴰⵎⴰⵣⵉⵖⵜ ⵜⴰⵏⴰⵡⴰⵢⵜ 文言 閩南語 / Bân-lâm-gí 粵語 中文 IsiZulu Uredi veze Stranica Razgovor bosanski Čitaj Uredi Uredi izvor Historija Alati Alati premjesti na bočnu traku sakrij Radnje Čitaj Uredi Uredi izvor Historija Općenito Šta vodi ovamo Srodne izmjene Postavi datoteku Trajni link Informacije o stranici Citiraj ovu stranicu Skraćeni link Prebaci na stari raščlanjivač Štampanje / izvoz Napravi knjigu Preuzmi kao PDF Za štampanje Na drugim projektima Abstract Wikipedia Wikimedia Commons Stavka na Wikipodacima Izgled premjesti na bočnu traku sakrij S Wikipedije, slobodne enciklopedije Republika IslandLýðveldið Ísland (is) Zastava Grb Himna: "Lofsöngur" ("Rapsodija") Položaj Islanda na karti Položaj Islanda Glavni grad Reykjavík 64°08′N 21°56′W / 64.133°N 21.933°W / 64.133; -21.933 Najveći grad Reykjavík Službeni jezik Islandski Državno uređenje Unitarna parlamentarna republika • Predsjednik Halla Tómasdóttir • Premijer Kristrún Frostadóttir Zakonodavstvo Nezavisnost od Danske  • Priznato 1. decembar 1918.  Površina • Ukupno 102.775 km2 (106.) • Vode (%) 2,7 Stanovništvo • Ukupno (procjena 1. januar 2024.) 399.189 (172.) • Gustoća 3,7/km2  BDP (PKM) 2017. • Ukupno 17 milijardi $  • po stanovniku 50.500 $  HDI (2015) 0.921  Valuta Islandska kruna (ISK) Vremenska zona WET (UTC+0) Pozivni broj +354 Internetska domena .is Island je nordijska ostrvska država na samom sjeveru Evrope, smještena u sjevernom Atlantiku. Njena ukupna površina iznosi 102.775 km2. Glavni grad Islanda jest Reykjavík. Broj stanovnika jest 399.189. Stanovnici Islanda uglavnom su potomci norveških i keltskih doseljenika. Glavna religija na Islandu jest luteransko kršćanstvo. Island je poznat kao zemlja gejzira i vulkana. Historija [uredi | uredi izvor] Island je bio jedan od najvećih otoka na svijetu koje čovjek nije naselio, dok u kasnom 9. i 10. vijeku nisu došli norveški i keltski(škotski i irski) imigranti. Island ima najstariji parlament na svijetu, Althing, osnovan 930. godine. Neki pisani izvori navode da su irski redovnici živjeli na Islandu prije dolaska norveških naseljenika, ali nisu nađeni arheološki dokazi koji bi potkrijepili ovu tvrdnju. Island je bio nezavisan 300 godina, a zatim su njime vladali Norveška i Danska. Formalno je bio norveška kolonija do 1814. godine, kada se zajednička država Norveške i Danske razdvojila sporazumom iz Kiela, a Island je postao zavisna teritorija Danske. Od danske vlade dobio je ograničenu autonomnu vlast 1874. godine, a protektoratsku nezavisnost i suverenitet u unutrašnjim pitanjima 1918. godine. Vanjski odnosi i odbrana ostali su pod danskom upravom do Drugog svjetskog rata, kada je Njemačka vojno okupirala Dansku 1940. godine. Island su nakon toga okupirali saveznici. Danski kralj ostao je de jure suveren do 1944, kada je današnja republika osnovana u nedostatku danske vlasti. Nova republika potpisala je 1950. godine sporazum sa SAD-om, kojim je Americi predana nadležnost nad odbranom Islanda. I danas SAD po ovom sporazumu ima vojnu bazu u Keflavíku, a Island nema svoje oružane snage, ali ima Obalnu stražu i član je NATO-a. Privreda Islanda u poslijeratnim desetljećima ostala je zavisno od ribolova i ova zemlja imala je više sukoba sa svojim susjedima u vezi s ovim resursom. Od ovih sukoba najpoznatiji su Bakalarski ratovi sa Britanijom. U posljednje vrijeme došlo je do diverzifikacije ekonomije usljed velikih investicija u tešku industriju (kao što su topionice aluminija) i privatizacije u finansijskom sektoru. Politika [uredi | uredi izvor] Parlament, Althing, osnovan je 1845, kao savjetodavno tijelo danskom kralju. Ovo se smatra ponovnim uspostavljanjem skupštine osnovane 930. godine, a suspendirane 1799. Trenutno ima 63 člana, koje stanovništvo bira svake četiri godine. Predsjednik Islanda uglavnom je ceremonijalno zvanje, a on služi kao diplomat, figura i šef države. Predsjednik vlade (premijer), zajedno sa svojim kabinetom, brine se za izvršni dio vlasti. Kabinet sastavlja predsjednik nakon općih izbora, ali ovaj proces obično se vodi između vođa političkih stranaka, koje međusobnim razgovorima odlučuju o sastavu kabineta. Samo kad se čelnici stranaka nisu u stanju u razumnom roku dogovoriti o sastavu kabineta predsjednik koristi ovo ovlaštenje i sam sastavlja kabinet. Ovo se nije dogodilo otkad je osnovana republika (1944), ali 1942. regent države (Sveinn Björnsson, koji je tu poziciju dobio u Althingu 1941) uspostavio je neparlamentarnu vladu. Regent je u praksi imao poziciju predsjednika i Sveinn Björnsson postao je prvi predsjednik 1944. Islandske vlade gotovo su uvijek bile koalicije dviju ili više stranaka, jer jedna stranka obično ne osvoji većinu mjesta u parlamentu. Domet političke moći predsjednikovog kabineta predmet je rasprave među islandskim pravnicima; izgleda da nekoliko odredbi Ustava daje predsjedniku određena važna ovlaštenja, ali druge odredbe i tradicije govore suprotno. Predsjednik se bira svake četiri godine, kabinet se bira svake četiri godine, a i izbori za gradska vijeća održavaju se svake četiri godine. Aktuelni predsjednik Islanda je Guðni Th. Jóhannesson, dok poziciju premijera drži Katrín Jakobsdóttir.[1][2] Administrativna podjela [uredi | uredi izvor] Na Islandu ima 95 općina, koje upravljaju uglavnom lokalnim pitanjima, kao što su škole i prijevoz. Postoje 23 okruga, koji su uglavnom historijska podjela. Trenutno je Island podijeljen na 26 magistrata, koji upravljaju lokalnom policijom (osim u Reykjavíku, gdje postoji poseban ured komesara policije) i izvršavaju administrativne funkcije, kao što su proglašavanje bankrota i vjenčavanje ljudi izvan crkava. Postoji osam regija, koje uglavnom služe za statističke svrhe. Oblasna sudska jurisdikcija također koristi ovu podjelu (doduše, njenu stariju verziju). Do 2003. birački okruzi za parlamentarne izbore bili su isti kao i regije, ali su amandmani na Ustav to promijenili u trenutnih šest biračkih okruga. Ova izmjena načinjena je kako bi se izbalansirala "težina" različitih oblasti zemlje, jer su glasovi u manje naseljenim zonama vrijedili više nego glasovi u Reykjavíku, naprimjer. Neravnoteža između oblasti smanjena je novim sistemom, ali i dalje postoji. Geografija [uredi | uredi izvor] Island je smješten u sjevernom Atlantskom okeanu, malo južnije od Arktičkog kruga, koji prolazi kroz mali otok Grímsey uz sjevernu obalu Islanda, ali ne kroz sam Island. Otok je geološki vrlo aktivan. Ima više aktivnih vulkana, od kojih je najznačajniji Hekla. Godine 2010. dogodila se značajna erupcija vulkana Eyjafjallajökull, koja je privremeno prekinula zračni promet širom Evrope zbog vulkanske prašine. Pod ledom je približno 10% otoka. Island je bogat gejzirima (gejzir je islandska riječ; najpoznatiji je Strokkur) i rasprostranjena pristupačnost geotermalne energije znači da stanovnici većine gradova imaju toplu vodu i grijanje po vrlo niskim cijenama. Električna energija načelno je veoma jeftina usljed mnoštva rijeka i vodopada (među poznatijima je Dettifoss), koji se koriste za proizvodnju struje. Sam otok ima mnogo fjordova duž obale, gdje se nalazi i većina gradova, jer je unutrašnjost Islanda hladna i negostoljubiva pustinja. Najznačajniji gradovi su Reykjavík, Keflavík, gdje se nalazi nacionalni aerodrom, i Akureyri. Na Grímseyu, unutar Arktičkog kruga, nalazi se najsjevernije naseljeno mjesto Islanda. Za razliku od susjednog Grenlanda, Island se smatra dijelom Evrope, a ne Amerike. Island je 1…